legalizacija bespravno izgrađenih objekata republika srpska

LEGALIZACIJA OBJEKATA

LEGALIZACIJA OBJEKTA

(legalizavija bespravno izgrađenih objekata)

legalizacija bespravno izgrađenih objekata republika srpska

Legalizacija objekata Republika Srpska/ izrada projektne dokumentacije

 

Proces legalizacije bespravno izgrađenih objekata ponovo u toku!

Novim zakonom predviđa se produženje roka za predavanje zahtjeva za legalizaciju u 2018-oj godini.

Prema procjenama, oko  80.000 graditelji ilegalnih objekata, imali su rok do kraja 2016. godine da ozakone ilegalnu gradnju, a zahtjev za legalizaciju podnesen je za oko 70% građevina.

‚‚Vlada Republike Srpske  odlučila da još jednom izađe u susret onima koji nisu na vrijeme podnijeli zahtjev za legalizaciju i spasi ih gubitka imovine, a radnu verziju novog zakona, kojim će im to biti omogućeno, pripremilo je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS. Za razliku od prethodnih propisa, kada su graditelji imali krajnji rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju, prema radnoj verziji novog zakona, taj rok nije definisan. Međutim, za nesavjesne vlasnike građevina većih od 400 kvadrata zakonodavac je predvidio kazne u vidu dodatnih naknada.

– Osim naknade i rente koju moraju platiti svi bespravni graditelji, a čiju visinu određuju opštine i gradovi, vlasnici objekata većih od 400 kvadrata plaćaće i naknadu za legalizaciju, koja iznosi 20% od iznosa obračunatog za rentu i naknadu – pojasnili su u Ministarstvu za prostorno uređenje.

Dodaju da je kazna predviđena i za vlasnike “divljih” građevina za koje se u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i građenju ne obračunavaju naknada za uređenje građevinskog zemljišta i renta.

– U tom slučaju investitor je dužan da plati i naknadu za legalizaciju, koja iznosi 10% predračunske vrijednosti objekta – pojašnjavaju u Ministarstvu i dodaju da vjeruju da će uvođenjem dodatnih naknada stati u kraj nesavjesnim graditeljima.

– Pružanje još jedne mogućnosti građanima da ozakone svoje kuće je za svaku pohvalu. Međutim, ne vjerujem da će svi na koje se ovaj zakon odnosi odmah pohrliti da legalizuju objekte. Oni koji namjeravaju prodati kuću učiniće sve da je legalizuju jer će im se uloženi novac na kraju vratiti. Međutim, tamo gdje nema interesa, nema ni zahtjeva za legalizaciju – rekla je načelnica ove opštine Mileva Komlenović i dodala da u ovoj opštini ima još stotinak “divljih” građevina.‚‚


Banjaluka još nije legalizovala sve objekte. Kako stvari stoje, neće ni u dogledno vrijeme. Osam mjeseci nakon što je i posljednji rok za povoljno legalizovanje prohujao, još ima preko 30 odsto građana koji nisu ni predali zahtjev. U banjalučkom Odjeljenju za prostorno uređenje kažu da je najčešći problem, očekivano – nedostatak para. Pojedinci zbog toga čak traže da se čitav proces uspori.

“Vi morate biti svjesni da sadašnja legalizacija zahtjeva glavni projekat, katastarske dažbine, zahtjeva unos… To su sve dažbine koje idu mimo legalizacije. Mimo naših naknada. I te dažbine su sigurno od 1.500-2.000, pa i do 4.000 maraka, zavisno od objekta”, kaže Slobodan Stanarević, v.d. načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje.

U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju kažu da oni koji nisu legalizovali svoje objekte na vrijeme rizikuju da im svakog trena inspekcija pokuca na vrata i krene sa rušenjem. Ipak, svjesni su da postoje hiljade i hiljade neriješenih zahtjeva.

“U programu rada Narodne skupštine za tekuću godinu planirane su i izmjene i dopune Zakona o uređenju prostora i građenju kojim je uređena ova oblast. U ovom momentu ovo ministarstvo kao obrađivač navedenog zakona ne može pouzdano reći da li će biti dodatnih rokova za podnošenje zahtjeva za legalizaciju”, poručuju iz resornog ministarstva.

Nezvanično, u ministarstvu kažu da bi u sklopu novog zakona vjerovatno bio i novi rok za legalizaciju. Stanarević kaže – već sam razgovarao sa ministarkom Golić. Po njegovom prijedlogu, građani ne bi dolazili u gradsku upravu, nego obrnuto.

“Više građani ne bi dolazili u grad, nego bi mi išli građanima. Mislim da bi bio bum, i za građane, i za legalizaciju, za sve. Da bi im smanjili troškove, da bi napravili takvu situaciju da bi se oni osjećali stvarno ljudima”, kaže Slobodan Stanarević.

Ako bi se izmjenio Zakon o građenju, ne samo da bi proces tekao uz minimum birokratije, nego bi bio i povoljniji za građane. Ipak, s obzirom na hroničnu besparicu i neriješene imovinske odnose u jednoj petini slučajeva, ako se i donese najbolji mogući zakon – pitanjem divlje gradnje sigurno ćemo se baviti još dugo vremena.

Za sve dodatne informacije oko izrade dokumentacije za postupak legalizacije objekata kontaktirajte naš projektni biro.